|
Jasminka Ćus-Rukonić. (2011). Okrugla samostojeća kula iz Velog Lošinja. VAMZ, vol. 44(no. 1), 207–218.
Sažetak: Godine 1409. Mletačka Republika od hrvatsko-ugarskoga kralja Ladislava Napuljskog za 100.000 zlatnih dukata kupuje Dalmaciju, čime započinje druga venecijanska vladavina cresko-lošinjskim otočjem. Nakon toga mletačka uprava utvrđuje nove granice prema susjedima, točnije prema Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Zbog jačanja Osmanskog Carstva koje ugrožava njene posjede na istočnom Sredozemlju u liniji obrane novih posjeda Venecija radi zaštite Lošinja i cresko-lošinjskog akvatorija godine 1455. gradi samostojeću obrambenu kulu s maškulama na kamenim konzolama. Postavši muzejsko-galerijski prostor 2000. godine u kuli, zajamčena je stalna briga o tom značajnom objektu graditeljske baštine.
Ključne riječi: Venecijanska Republika, Osmansko Carstvo, Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo,
|
|
Boris Franušić. (2006). Osvrt na ljetopis Pomorstvo Lošinja i Cresa, 4. Naše more, vol. 53(no. 3-4), 160.
Ključne riječi: pomorstvo; Cres; Lošinj
|
|
Smiljana zrilić, D. N. (2010). The battle for the Croatian school system in the Cres-Lošinj area from 1870. to 1918. Školski vjesnik, vol. 59(no. 2).
Sažetak: The work gives an illustration of Croatian school system development in the Cres-Lošinj area from 1870 to 1918. The times were marked by the battle for national schools, while the political and school authorities were making impossible, or at least postponing, the opening of schools in the Croatian language. Since it is impossible to mention every case in the battle for national schools in particular, for there is no corresponding information on this, the progress of the battle will be shown with some of the most pronounced examples, which difficulties were encountered and how the desires, demands and needs of the inhabitants were gradually and painstakingly realized. Those few examples with data and details will vividly illustrate the entire foreign and also national school policy, for it was implemented in the same or similar manner throughout the entire island area.
|
|
Hrvoje Grofelnik. (2010). Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu. Geoadria, vol.15(no. 2), 269–286.
Sažetak: Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom
određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO2 i sposobnosti apsorpcije CO2 otočne površine. U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO2. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO2 na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj
učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO2 na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO2 cestovnog prometa tijekom jedne godine.
Ključne riječi: cresko-lošinjski arhipelag; ekološki otisak; cestovni promet; emisije CO2; apsorpcija CO2
|
|
Hrvoje Grofelnik. (2010). Ecological footprint of road traffic on Cres-Lošinj Archipelago. Geoadria, vol. 15(no. 2), 269–286.
Sažetak: Cres-Lošinj Archipelago is the largest insular traffic unit in Northern Adriatic. The archipelago consists of two large islands, Cres and Lošinj, and 27 smaller islands located among Kvarner, Kvarnerić, Rijeka Bay and open sea. From the point of view of traffic, this area gravitates mostly toward Rijeka traffic node. Traffic development of the islands was determined in the second half of the 20th century with the development of ferry traffic and road traffic on the islands. Today, the Archipelago is characterized by prominent seasonal variations of road traffic intensity due to dominant role of tourism in space valorisation. This research included partial determination of Ecological Footprint of road traffic on the islands on the basis of CO2 emission and capacity of insular surfaces to absorb CO2.
The author also created a model for calculating road mileage on the islands and indirectly calculated CO2 emission. The results indicated significant seasonal variations of CO2 emission on the islands, which are closely related to tourist valorisation of space and the number of non-residential vehicles on the islands. The paper also provides the ratio between residential and non-residential vehicles on the island, which influence the emission in accordance with their energy efficiency. The research showed that the capacity of CO2 absorption on Cres-Lošinj Archipelago is approximately 40 times greater than CO2 emission from road traffic during one year.
Ključne riječi: Cres-Lošinj Archipelago; Ecological Footprint; road traffic; CO2 emission; CO2 absorption
|
|
|